Kada pogledamo u nebo, oblaci nam često izgledaju lagano, nježno i gotovo bestežinski. Međutim, njihov izgled vara. Čak i jedan običan kumulusni oblak može sadržavati ogromnu količinu vode.
Procjenjuje se da tipičan kumulusni oblak može sadržavati oko 500.000 kilograma vode, odnosno približno 500 tona. Voda je u njemu raspoređena u milijardama sitnih kapljica koje su toliko male da mogu ostati suspendovane u vazduhu.
Pa kako onda tako težak oblak ne padne na zemlju?
Kapljice vode u oblaku veoma su sitne, a vazdušne struje ih neprestano održavaju u atmosferi. Kada se kapljice sudaraju i spajaju, postaju veće i teže. Ako postanu dovoljno velike, više ih vazdušne struje ne mogu održavati i počinju da padaju kao kiša.
Zanimljivo je i da oblaci nisu samo „rezervoari“ vode. Oni imaju važnu ulogu u regulisanju temperature na Zemlji. Tokom dana mogu zaklanjati Sunčevo zračenje i hladiti površinu, dok noću mogu zadržavati dio toplote koja se sa Zemljine površine vraća prema atmosferi.
Oblaci se mogu formirati na različitim visinama i u različitim oblicima, a upravo njihov izgled i visina meteorolozima mogu pomoći u procjeni vremenskih prilika.
Dakle, sljedeći put kada pogledate u nebo i ugledate veliki bijeli oblak, sjetite se da iznad vas možda lebdi stotine tona vode – iako na prvi pogled djeluje kao da je lagan poput perja.
